Organizujući okrugli sto na temu inkluzije Centar za kulturu dijaloga je još jednom pokazao svoju ozbiljnost u pristupanju i bavljenju ključnim problemima na prostoru Bosne i hercegovine. ovaj put pozabavili smo se problemom inkluzije u svim obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini.Debatanti Debatnog kluba Gorgije Gimanzije Banja Luka su, pored predstavnika nadelžnih institucija, profesora i organizatora, dali izuzetno veliki doprinos ovom događaju debatujući na teze vezane za inkluziju i položaj djece sa posebnim potrebama, ali i snimajući zanimljive vebinare na ovu temu. Pored izuzetno osjetljive i važne teme, ovaj događaj obilježio je i početak zvaničnog uvođenja Svjetskog debatnog formata u BiH debatni program. Naši iskusni debatanti, koji su svoje iskustvo u ovom formatu stekli na međunarodnim takmičenjima u Hrvatskoj i Sloveniji, pokazali su trenerima kako izgleda debata u ovom formatu, a nakon samih debata odgovrili su na mnogobrojna pitanja i dali neophodna pojašnjenja. Iako nije bilo nimalo lako debatovati na ovako osjetljivu temu, pogotovo ako je pred vama tridesetak iskusnih prosvjetnih radnika koji su se u svom radnom vijeku, na ovaj ili onaj način, susreli sa ovim problemom. Ipak, slušajući ih kako s poštovanjem i uvažavanjem, argumentovano raspravljaju o tako ozbiljnom problemu, nisam se mogla oteti utisku da je isplativost rada sa ovim sjajnim mladim ljudima (Marko Blagojević, Jovica Jović, Violeta Vuletić, Luka Divljak, Bojan Belenzada, Filip Miljković) isplativa u onom najvrednijem smislu – duhovnom. Osim imenovanih, našu ekipu činio je i debatant Marko Romić koji je za ovaj okrugli sto pripremio istraživanja i učestvovao u kreiranju vebinara. Ne smijem zaboraviti da napomenem da je jedan bitan dio organizacionog tima još jedan član Gorgija, Helena Javor Ibrahimbegović, sada student na Ekonomskom fakultetu Univerzitet u Sarajevu.Smatrajući ovaj problem veoma važnim u cijeloj Bosni i Hercegovini, a čijem smo rješavanju, nadamo se, bar malo doprinijeli i mi, objavljujemo zaključke Okruglog stola u cjelini:1. DAN:Potrebna je bolja institucionalna podrška za roditelje od trenutka suočavanja sa problemom do svih narednih fazaDruge učenike u odjeljenju i školi je potrebno edukovati o djeci sa poteškoćama u razvoju i učenjuPravilnik o ocjenjivanju učenika zahtijeva unapređenje;Zakon o srednjem obrazovanju KS treba korigovati tako da se smanji i ublaži kategorizacija s ciljem izbjegavanja stigmatizacije djecePored sistema kategorizacije, treba uvesti i procjenu funkcionalnog nivoa djeteta s ciljem usmjeravanja u odgovarajuću školu i iskorištavanje svih djetetovih potencijala do maksimumaPotrebno je napraviti specijalizovani priručnik o inkluziji u kojem bi se stavio akcenat na mogućnost fleksibilnije implementacije i tumačenja već postojećih zakonaKantonalne zakone treba korigovati tako da oni u budućnosti ne ograničavaju prelazak djece iz jednog kantonalonog sistema obrazovanja u drugi, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta4. Postojeće resurse treba usmjeriti u provođenje važećih dokumenata;Potrebna je precizna podjela odgovornosti u procesu inkluzijePotrebna je kontinuirana profesionalna edukacija svih lica uključenih u proces inkluzije (profesori,nastavnici,zdravstveni radnici…)2. DANDjeca sa poteškoćama u razvoju koja nisu uključena u sistem obrazovanja moraju sistemski biti uključena uz podršku škole i lokalnih zajednicaDjeci treba obezbijediti iste uslove za rast i razvoj kako bi bilo osigurano poštivanje njihovih ljudskih prava.Djeci koja nisu uključena u sistem obrazovanja je oduzeto osnovno dječije pravo i sve škole se trebaju boriti protiv isključenje bilo kojeg djeteta iz obrazovnog procesaŠkolski sistem je najodgovorniji za kreiranje odgovarajućih nastavnih programa za djecu sa poteškoćama u razvoju i učenjuUključivanje djece sa poteškoćama u obrazovni proces ne smije biti izuzetak nego pravilo, posebno jer je inkluzija propisana pozitivnim pravnim pravilimaŠkole osim edukacije trebaju omogućiti i potpunu socijalizaciju svih učenikaSvi imaju pravo na jednako obrazovanja, tj. obrazovanje koje najviše odgovara njihovim afinitetimaInkluzijom se ostvaruje humanizacija obrazovnog procesa i usvajanje međusobnih različitosti kao bogatstva svakog društvaSvi različiti, svi jednaki pod istim školskim krovomŠkola je vaspitno-obrazovna ustanova, te pored uloge u obrazovanju učenika ima važnu vaspitnu ulogu koja podrazumijeva prihvatanje drugih i drugačijihInkluzija znači humaniji školski sistem, i taj sistem ne smije biti utopija nego realnost na putu BiH u EUUčenike sa poteškoćama u razvoju i učenju treba što više uključiti u vannastavne aktivnostiLokalne zajednice moraju osigurati pristup i liftove za djecu i mlade sa poteškoćama u kretanjuIzvor: Centar za kulturu dijalogaS nadom da će bar dio zaključaka otići u etar koji će donijeti rezultate, još jednom se zahvaljujemo Centru za kulturu dijaloga na ukazanom povjerenju.
