Priprema javne debate koju je Debatni klub Gorogije dobio kao zadatak, ali i kao svojevrsno priznanje za svoj vrijedan i uspješan rad, trajala je pun mjesec dana. Gorgije ne bi bile to što jesu kada ne bi bile specifične! Ovoga puta specifičnost se ugledala u tome što su se za javnu debatu prijavila ukupno 4 tima. Naravno, nije bilo moguće organizovati četvorotimsku javnu debatu, ali jeste kvalifikacije za javnu debatu!Teza debate glasila je: Lokalne zajednice u BiH treba da provode pozitivnu diskriminaciju drugih nacija u cilju poboljšanja uslova života ljudi u zajednicama u kojima žive.Ova Interdisciplinarna javna debate realizovana je u okviru programa Jednakost za sve – Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije, kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.Prva kvalifikaciona debata održana je u utorak, 16. maja, a druga u srijedu, 17. maja. Tom prilikom izabrani su timovi koji su imali bolje pripremljene slučajeve, a ovoga puta bili su to:Afirmacijski tim činili su: Maja Savković, Luka Gajić i Anđela DiljevićNegacijski tim činili su: Marko Jakšić, Aleksandra Ljepojević i Jelena Popović.Svi članovi našeg Kluba su, prije samih kvalifikacija, imali priliku čuti najvažnije o pojmu diskriminacije i pravnim aspektima pozitivne i negativne diksriminacije od Olivere Ševo, asistenta na Pravnom fakultetu iz Banje Luke, koja je svojim otvorenim i jansim pristupom mnogo pomogla u pripremi debatnih slučajeva.Javnu debatu otvorio je direktor Gimnazije, Zoran Pejašinović, pozdravivši sve prisutne i izrazivši zadovoljstvo što je Gimnazija po ko zna koji put domaćin tako značajnom okupljanju i radu maldih ljudi.Prije početka javne debate dr Matej Savić, docent sa Fakulteta političkih nauka iz Banje Luke, održao je uvodno predavanje o diskriminaciji koje je debatantima svakako značilo u samom toku debate. Ovo predavanje svakako je pomoglo i prepunoj sali u kojoj su se pored Gorgija našli sutednti Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih nauka, ali i učenici i profesorica iz CSŠ Teslić. Svi naši gosti u procesu su osnivanja debatnih klubova i mi im želimo svaku sreću!Tokom debate mogli su se čuti različiti argumenti za i protiv provođenja pozitivne diskriminacije, ali su se timovi najviše sukobili oko planova kojima bi riješili problem ekeonomske i svake druge nerazvijenosti naše zemlja, a čiji uzrok, između ostaloga, vide i u etnički čistim sredinama. Po završetku debate razvila se plodna diskusija u kojoj su učestvali svi gosti, a koja je, vejrujemo kod svih potakla zapitanost o sebi i svom stavu prema drugom i drugačije.Zaključak je bio da pozitivnu diskriminaciju treba provoditi sve do trenutka dok se ne razvije svijest o ovom problemu, a svijest dodatno treba razvijati kroz različite vidove formalnog i neformalnog obrazovanja. Kao najbolji primjer toga navedeni su debatni kampovi koje organizuje Ceantar za ulturu dijaloga.
