Ciceron je jednom rekao: Historia magistra vita est, a i danas smo više nego svjesni činjenice da je istorija učiteljica života. Da bismo bolje razumjeli sadašnjost, bitno je poznavati prošlost, a kada pričamo o prošlosti, istorijski događaji i izvori koji nam na njih ukazuju, tu su da nam obezbijede potrebnu podlogu za shvatanje svijeta oko nas. Ljudi koji se bave prošlošću odnosno istorijom, nerijetko su vješti govornici, oni strasno, detaljno i pažljivo pripovijedaju o događajima iz istorije i nastoje da slušaocima prenesu ne samo znanje, već i strast i čežnju za istim. Upravo jedan od takvih je i naš gost Boris Babić, magistar na poljima opšte istorije i istorije Vizantije i viši asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, koji je u utorak, 10. decembra 2013. godine u 18 časova, u školskoj čitaonici, povodom obilježavanja Konstantinove sedmice održao predavanje o odnosima Vizantije i Srbije u djelima vizantijskih pisaca. Učenik drugog razreda Gimnazije i jedan od organizatora ovog obilježavanja, Marko Romić, održao je uvodnu riječ kojom je naglasio izuzetan značaj ovih odnosa za istoriju srpskog naroda i pozvao sve da pažljivo isprate predavanje. Nakon što je Danilo Kovač, profesor istorije i latinskog jezika u Gimnaziji, pozdravio slušaoce i predstavio gosta, počelo je skoro dvočasovno, ali itekako interesantno predavanje mladog stručnjaka. Na samom početku, magistar Babić je naglasio da je sve ono o čemu će on pričati samo mali dio onoga što se može reći o odnosima Vizantije i Srbije, ali i da je upravo to od krucijalne važnosti za kasnija dešavanja u istoriji srpskog naroda. Period dolaska Srba na Balkan bio je prva teza, a nedugo zatim vodila se riječ o primanju hrišćanstva, što je događaj prvorazrednog značaja za budućnost srpskog naroda od vremena vizantijske vladavine pa nadalje. Uslijedila je priča o ratovima između ove dvije sile te mnogobrojnim brakovima koji su sklopljeni između njihovih predstavnika u svrhu postizanja i održavanja mira. Da predavanje nije bilo klasično i jednolično, govori i činjenica da je govornik napravio nekoliko manjih digresija kako bi još više zainteresovao slušaoce, i to postavljajući zagonetke vezane za tematiku predavanja. Neke od slušalaca predavanje je navelo na dalje razmišljanje pa su tako na kraju uslijedila mnogobrojna pitanja za predavača, ali i za publiku. Dolazak magistra Babića podigao je ovo, veoma značajno i opaženo obilježavanje na još veći nivo, te se sve polako sprema za njegov vrhunac, u četvrtak, kada će biti održana svečana akademija u čast jubileja ovog prekomjerno važnog istorijskog dešavanja. Tekst: Lara Simović, IVIB Fotografije: Filip Babić, I7