

Dana 15. maja u naš grad na Vrbasu stigao jeakademik prof. dr habil dr Volfgang Rorbah, redovni profesor Medicinskog iEkonomskog fakulteta u Beču i veliki prijatelj srpskog naroda. Akademik Rorbahje i potpredsjednik Društva austrijsko-srpskog prijateljstva i zamjenikdirektora institucije Europa Nostra Austria. Odbranio je dvije doktorskedisertacije, jednu iz slavistike i istorije, a drugu iz ekonomije, te je takođe odbranio i posebanvid specijalizacije – habilitacija, koji je karakterističan za germanskuakademsku zajednicu. Posjetu je omogućilo predstavništvo Republike Srpske uAustriji, i šef predstavništva g. Mladen Filipović, a koordinator posjeteprofesora bio je predsjednik kluba Collegium Intellectum Marko Romić, inačeučenik banjalučke Gimnazije. Upravo je Gimnazija isti dan ugostila akademika,gdje je on održao predavanje Istorija Srba u Beču, govorivši ne samo o Srbimau Beču nego i u čitavoj Austriji, o povezanosti između dva naroda, ozajedničkom suživotu tokom više decenija krajem 19. i početkom 20. vijeka.Prepuna čitaonica mladih gimnazijalaca bila je dostojan auditorijum kroz ovuistorijsku šetnju, kroz koju ih je vodio akademik Rorbah. Takođe, predavanje uGimnaziji ispratili su profesori istorije ali i neki bivši učenici, danas studentiUniverziteta u Banjaluci. Profesor je otišao iz Gimnazije vidno zadovoljanintelektualnim potencijalima gimnazijalaca, ističući tom prilikom da su učenicikojima je držao predavanje pravi primjer evropske omladine, koji svojimškolovanjem i dostignućima će biti ponosni građani Republike Srpske. Ovome jeposvjedočila i vrlo dinamična diskusija nakon predavanja, između gimnazijalacai profesora.AkademikVolgang Rorbah je u četvrtak 16. maja posjetio Akademiju nauka i umjetnostiRepublike Srpske gdje se sastao sa akademikom Rajkom Kuzmanovićem,predsjednikom ANURS-a te sa akademikom Dragoljubom Mirjanićem, sekretaromANURS-a. Nakon razgovora o budućim planovima za saradnju akademik je održaopredavanje na temu Nauka osiguranja sa bilateralnim aspektima i perspektivamasaradnje između Republike Srpske i Austrije pred mješovitom publikom koju sučinili srednjoškolci, studenti, profesori, dekani, akademici. Predavanje jezaključeno sa idejom da Republike Srpska i Austrija su imale veliku povezanostu prošlosti sve do početka Prvog svjetskog rata, sada se ta istorijska podlogatreba iskoristiti kao podloga za buduću saradnju, prvenstveno u ekonomskompogledu. Akademik Kuzmanović je ukazao na veliku važnost posjete akademikaRorbaha Banjaluci i Akademiji nauka, takođe je izjavio da veliko poštovanje imaprema erudiciji i širokom dijapazonu interesovanja akademika Rorbaha koji je usvom predavanju objedinio znanja iz istorije, ekonomije i politike. Predavanjai posjete akademika Rorbaha su nastavljene na Univerzitetu Apeiron, gdje jeprofesor pred studentima i profesorima Univerziteta držao predavanjeZdravstvena ekonomija – novi naučni horizonti. Akademik je sa izrazimaposebnog poštovanja pohvalio rad na Panevropskom univerzitetu Apeiron, posebnoistakavši da je interdisciplinarni pristup i opremljenost radnog prostoranajvažniji faktor u daljem razvoju Univerziteta. Pošto je akademik držaopredavanja na više od sto univerzitetaširom svijeta, dodao je da kvalitet visokoškolskih ustanova u Banjaluci imazaista predispozicije da se mjeri u budućnosti sa evropskim školstvom. Uzprigodan razgovor poslije predavanja najavljena je i posjeta akademikaUniverzitetu ponovo u oktobru, jer mišljenje koje zastupa i sam akademik je dajednom doći i održati predavanje ne znači ništa ako se ne ostvari kontinuitet usaradnji i ako se ne vide konkretni rezultati rada i saradnje. Svojposljednji dan u Banjaluci akademik Rorbah je započeo na RTRS-u tj. emisijom ukojoj je bilo riječi o srpskom jeziku i o srpskoj nacionalnoj politici danas,te o položaju srpskog naroda unutar Bosne i Hercegovine. Akademik jenedvosmisleno kazao da se osjeća kao kod svoje druge kuće kada je u RepubliciSrpskoj i Banjaluci, posebno je ponosan na činjenicu da Republika Srpska ideevropskim putem i teži ka putu da postane ravnopravna članica u porodicievrospkog naroda. Akademik je izjavio zaRTRS da se ovdje već osjeća Evropa, ali isve češće srpska kultura prodire na evropsko tržište. On je za kraj rekao da bitrebalo uvijek gledati na ono što spaja dva naroda te raditi na saradnji natemelju toga, a ne obazirati se i isticati razlike, jer tada nam prijetimogućnost da zapadnemo u fanatični šovinizam koji vodi u rat i sukobe, a tosvakako nisu ničiji interesi i ciljevi. Kao što je naš veliki prijatelj izaključio, cilj nam je stabilan region koji teži prosperitetu i koji jeekonomski tijesno povezan.
Marko Romić, III7