

U ponedjeljak, 9. decembra 2013. godine u 19 časova, uvodnim predavanjem započela je Konstantinova sedmica, program posvećen proslavi jubilarne 1700. godišnjice od donošenja Milanskog edikta. U sklopu ovog programa održaće se i predavanje vizantologa mr Borisa Babića sa Filozofskog fakulteta, javna debata školskog Debatnog kluba Gorgije, te svečana akademija koja će biti obogaćena raznovrsnim dramskim i muzičkim sadržajem.Uvodno predavanje pod nazivom Hrišćanstvo i Konstantin Veliki održao je Marko Romić, učenik drugog razreda naše škole. Marko je prisutne upoznao sa istorijom hrišćanstva, od njegovog nastanka i borbe za priznanje, preko Milanskog edikta 313. godine, do njegovog daljeg razvoja kroz vijekove do danas. Naglasak je, naravno, stavljen na čovjeka koji je u velikoj mjeri doprinio tom razvoju – Konstantina Velikog. On je prvi svjetski vladar koji se smatra hrišćanskim vladarom, jer je zajedno sa svojim savladarom Licinijem donio Milanski edikt koji je hrišćanima u njegovom carstvu obezbijedio ravnopravnost, iako ne i poziciju jedine zvanične crkve u crstvu (to je učinio njegov nasljednik, Teodosije I).Naslijeđe koje je Konstantin ostavio budućim generacijama je ogromno. Osim što je sagradio mnoge monumentalne građevine, neprikosnoven je veliki duhovni značaj njegove vladavine za sve hrišćanske vjernike. U čast njemu i pobjedi hrišćanstva i banjalučka Gimnazija slavi ovaj veliki jubilej, obilježavajući ga nizom prigodnih aktivnosti u Konstantinovoj sedmici.Tekst: Hristina Bulaja, IBFotografije: Petar Bulović, IB